Hipotenzija je stručni izraz koji se koristi za opisivanje niskog krvnog pritiska. Krvni pritisak je sila kojom krv deluje na zidove arterija tokom cirkulacije. Normalan krvni pritisak se obično definiše kao 120/80 mmHg, pri čemu se prvi broj (sistolni pritisak) odnosi na pritisak u arterijama i kontrakcije srca, dok se drugi broj (dijastolni pritisak) odnosi na pritisak u arterijama tokom opuštanja srca.
Hipotenzija se javlja kada krvni pritisak padne ispod normalnih vrednosti. To može izazvati nedovoljno snabdevanje krvlju organa i tkiva, što dalje može dovesti do simptoma kao što su vrtoglavica, slabost, zamor, gubitak svesti ili kolaps.
Ako je hipotenzija blaga i ne uzrokuje značajne simptome, posledice mogu biti bezopasne. Međutim, teže i dugotrajnije hipotenzije mogu dovesti do smanjenog dotoka krvi do vitalnih organa poput srca, mozga i bubrega, što može izazvati vrtoglavicu, nesvesticu, oštećenje organa ili čak šok. Hipotenzija takođe može biti simptom osnovnog zdravstvenog problema, poput srčanih problema, endokrinih poremećaja ili gubitka krvi, koji mogu biti ozbiljniji i zahtevaju specifično liječenje.
Uzrok nastanka
Na nastanak hipotenzije mogu da utiču: :
- Dehidracija: Gubitak tečnosti kroz povraćanje, proliv, jako znojenje ili nedovoljan unos tečnosti može dovesti do smanjenja krvnog volumena i hipotenzije.
- Gubitak krvi: Veliki gubitak krvi usled povrede, operacije ili unutrašnjeg krvarenja može izazvati pad krvnog pritiska.
- Srčani problemi: Određene srčane bolesti, poput srčanog udara, srčane insuficijencije ili poremećaja srčanog ritma, mogu dovesti do hipotenzije.
- Nuspojave lijekova: Neke vrste lijekova, kao što su diuretici, antihipertenzivi ili lijekovi za regulaciju srčanog ritma, mogu izazvati hipotenziju kao nuspojavu.
- Endokrini poremećaji: Problemi s štitnom žlezdom, nadbubrežnom žlezdom ili poremećaji hormona mogu uticati na regulaciju krvnog pritiska.
- Neurološki poremećaji: Određeni neurološki poremećaji, kao što je autonomna disfunkcija ili Parkinsonova bolest, mogu izazvati hipotenziju.
Simptomi hipotenzije
Simptomi hipotenzije mogu varirati u zavisnosti od osobe i stepena pada krvnog pritiska. Neke osobe sa hipotenzijom mogu biti asimptomatske ili imati samo blage simptome, dok druge mogu iskusiti ozbiljnije simptome poput:
- Vrtoglavice, kao jednog od najčešćih simptoma hipotenzije. Može se manifestovati kao osjećaj nestabilnosti ili kao nagli gubitak ravnoteže.
- Slabosti u vidu, opšte slabosti, nedostatka energije ili umora.
- Zamagljenog vida odnosno, zamućenje vida ili oslabljenje vizije
- Mučnine ili nelagode u stomaku.
- Gubitka svesti ili kolapsa. To se obično naziva sinkopa.
- Hladnog i vlažnog znoja
- Koža može postati hladna i vlažna usled smanjenog dotoka krvi.
- Povećanog pulsa: Kao odgovor na nizak krvni pritisak, srce može pokušati ubrzati rad kako bi održalo adekvatnu cirkulaciju.
Svi ovi simptomi nisu specifični samo za hipotenziju i mogu biti povezani i sa drugim zdravstvenim stanjima, te je, ponekad, potrebno više vremena da se utvrdi tačna dijagnoza.
Liječenje hipotenzije
Hipotenzija može biti privremena i prolazna, ili može biti dugotrajna i hronična.
Liječenje hipotenzije zavisi od uzroka niskog krvnog pritiska i ozbiljnosti simptoma. U nekim slučajevima, posebno ako je hipotenzija blaga i ne izaziva značajne simptome, dovoljno je uneti određene promjene u svakodnevni život.
Međutim, ako je hipotenzija ozbiljna ili je uzrokovana određenim zdravstvenim stanjima, ljekar može preporučiti sljedeće terapijske pristupe:
- Promjene u ishrani - Povećanje unosa soli i tečnosti može pomoći u povećanju krvnog pritiska. Takođe se preporučuje konzumiranje manjih, češćih obroka kako bi se održao stabilan nivo šećera u krvi.
- Promjene u stilu života - Održavanje adekvatne hidratacije, izbegavanje dugotrajnog stajanja ili sedenja, redovna fizička aktivnost i izbegavanje iznenadnih promjena položaja (npr. naglo ustajanje iz ležećeg ili sedećeg položaja) mogu pomoći u regulaciji krvnog pritiska.
- Lijekovi - U nekim slučajevima, ljekar može preporučiti lekove. Na primer, lijekovi koji povećavaju krvni pritisak (kao što su fludrokortizon ili midodrin) ili lijekovi koji poboljšavaju cirkulaciju (kao što su vazokonstriktori) mogu se koristiti u određenim situacijama.
- Tretman osnovnog uzroka - Ako je hipotenzija posledica određenog zdravstvenog stanja, liječenje će se fokusirati na tretiranje tog osnovnog uzroka. Na primer, ako je hipotenzija uzrokovana dehidracijom, potrebno je nadoknaditi tečnost i elektrolite. Ako je uzrok hipotenzije srčani problem, liječenje će se usredsrediti na terapiju srčane bolesti.
Važno je napomenuti da je liječenje hipotenzije individualizovano i trebalo bi ga sprovoditi pod nadzorom ljekara. Ako imate simptome hipotenzije ili ste zabrinuti zbog niskog krvnog pritiska, obratite se svom ljekaru radi procene i odgovarajućeg liječenja. Obratite se kardiologu, kako biste dobili preciznu dijagnozu. Ukoliko ne znate kod kog ljekara da zakažete pregled, unesite “kardiolog” ili “hipotenzija” u prostor za pretragu na platformi Hipokratija. Na taj način ćete dobiti uvid u iskustva drugih ljudi koji su se nosili sa istim problemom. Nakon što završite svoj pregled, ostavite svoje iskustvo, i na taj način pomozite nekom ko se nalazi u istoj situaciji kao i Vi.
